Svjetski dan srca, 29. rujna

Objavljeno: Petak, 29. rujna 2017. 14:48
Ocijeni
(0 glasova)

"Podijelite energiju" moto je ovogodišnjeg Svjetskog dana srca koji se svake godine obilježava 29. rujna. Prilika je to da se nešto više kaže o kardiovaskularnim bolestima, koliko znamo o njima, koliko su opasne po život i što sami možemo učiniti da se zaštitimo, odnosno očuvamo svoje zdravo srce. Pitanja su to na koja smo odgovore potražili u razgovoru s dr. Marinom Nekić Borčilo, kardiologinjom i specijalisticom interne medicine u Specijalnoj bolnici za ortopediju u Biogradu.
“Poznato je da se ovaj dan obilježava u 195 zemalja svijeta pod pokroviteljstvom Svjetske kardiološke federacije i nacionalnih kardioloških društava. Svjetska kardiološka federacija vodi globalnu borbu protiv bolesti srca i krvnih žila, a glavni napori su usmjereni na smanjenje mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti. Sve aktivnosti usmjerene su na promicanje zdravog načina življenja, nastoji se naglasiti važnost prevencije bolesti srca i moždanog udara jer su oni vodeći izvor smrti u svijetu. Podaci govore da godišnje u svijetu umre 17,3 milijuna ljudi od kardiovaskularnih bolesti, od karcinoma umre godišnje 7,4 milijuna ljudi, a od posljedica prometnih nesreća 1,27 milijuna ljudi. Većina ljudi se boji umiranja od karcinoma ili u prometnim nesrećama no najveći ubojica širom svijeta su kardiovaskularne bolesti. Tako primjerice u Europi umre godišnje 4,3 milijuna, a u Hrvatskoj oko 27000 ljudi. Dok je u zemljama zapadne Europe zahvaljujući radu na prevenciji stopa smrtnosti od srčano žilnih bolesti u opadanju, a u zemljama Istočne Europe u porastu. Hrvatska ima srednje visoku stopu smrtnosti koja ima trend opadanja zadnjih godina i sada je nešto niža od 50%. Oko 80% prijevremene smrti od kardiovaskularnih bolesti se može spriječiti djelujući na otklanjanje glavnih čimbenika rizika kao što su pušenje, nezdrava hrana, hipertenzija, dijabetes, dislipemija i sl. Sve čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti možemo podijeliti u dvije kategorije, one na koje se ne može djelovati kao što su spol, dob, genetsko naslijeđe te one na koje se može djelovati, a to su hipertenzija, šećerna bolest, povišene vrijednosti masnoća u krvi, pretilost i nekretanje. Rizični čimbenik za nastanak ove bolesti je povišen krvni tlak. Borba protiv visokog tlaka je ujedno i borba protiv povećanog unosa soli u organizam. Dozvoljena preporučena doza je 6 grama dnevno odnosno jedna čajna žličica, a prosječan unos u Hrvatskoj je 11 grama, što znači da svaka osoba u u našoj zemlji prosječno pojede oko 5 kilograma soli na godinu. Stoga pratite vrijednost šećera u krvi, krvnog tlaka i kolesterola te indeksa tjelesne mase, zaključila je dr. Nekić Borčilo. Dok je preporuka pravilna prehrana, održavanje fizičke aktivnosti te svakako prestanak pušenja. Nahranite svoje srce, pokrenite svoje srce i volite svoje srce, bez sumnje je najbolja preporuka.
Dodajmo još kako je obilježavanje ovog dana u Specijanoj bolnici Biograd obilježeno Danom otvorenih vrata kardiološke ambulante, gdje je medicinski tim na čelu s dr. Nekić Borčilo bio na usluzi građanima. Svi koji su došli mogli su bez uputnice izvršiti mjerenje krvnog tlaka, mjerenje GUK-a, izračunavanje indeksa tjelesne mase BMI, te procjenu kardiovaskularnog rizika prema tablicama europskog radiološkog društva, a također i dobiti besplatne savjete liječnika. J.F.

Foto galerija

bnm.logo.footer

Službene mrežne stranice
Grad Biograd na Moru