Završen SF tjedan u Gradskoj knjižnici

Objavljeno: Četvrtak, 26. travnja 2018. 11:00
Ocijeni
(0 glasova)

U sklopu manifestacije noć knjige i Međunarodnog dana knjige u biogradskoj Gradskoj knjižnici održano je niz prigodnih događanja za najmlađe i one malo starije.
Stoga su sva događanja održana pod zajedničkim nazivom SF tjedan, a u prostoru knjižnice prigodno naznačena njegova tematika, a čak je i zakuska bila u tom stilu.
Znanstvena fantastika uvijek je intrigirala ljude a danas je to više nego ikada. Predavanje na tu temu držao je prof.dr.sc. Josip Čirić s zadarskog fakulteta, a posjetitelji su pažljivo pratili izlaganje i dakako živo sudjelovali u raspravi. Svi smo mi pomalo filozofi i zanima nas puno toga na što još nemamo odgovore, a rado bismo ih znali, ustvrdio je i sam profesor.
U svom uvodnom izlaganju ravnateljica knjižnice prof. Jelka Sipina naglasila je da će dr. Ćirić dati kratak osvrt na neka djela znanstvene fantastike, njihove autore, te nove tehnologije i umjetnu inteligenciju.
Upravo je to i omiljena tema pisca priča znanstvene fantastike Isaaca Asimoljeva. Ne samo njegova već i intrigantna uopće kao tematika i vidjet ćemo koliko su njegove priče dobra prognoza izazova koji nas čekaju u vrlo skoroj budućnosti, kazao je uz ostalo dr. Čirić.
Ovom prigodom uz Isaaca bilo je dakako riječi i o najpoznatijim piscima znanstvene fantastike kao što su Arthur C.Clark, Robert A. Heinlein i mnogi drugi. Poznato je da je prema Clarkovom djelu 2001. godine snimljen film "Odiseja u svemiru" koja je postala klasik svoga žanra. Tko je gledao film ne može, a ne sjetiti se prve scene filma kada se kost koja leti kroz zrak, pretvara u orbitalnu stanicu i to uz glazbenu podlogu Straussovog "Tako je govorio Zaratustra" zaista inmpresivno i nezaboravno. No, i Asimov, koji je bio i pisac i biokemičar, najpoznatiji je po svojim pričama i romanima znanstvene fantastike, a najprepoznatljiviji po Zadužbini i Robotu. No, mnogi i među njima za najutjecajnijeg i najkontroverznijeg autora znanstvene fantastike smatrali su Heinleina, koji je zaslužan za filmove koje smo mogli vidjeti, kao Odredište, Mjesec Svemirski marinci i dr. Zanimljiv je podatak, a koji je bez sumnje manje poznat široj javnosti je činjenica da se roman Frankenstein, koji je 1918. godine objavila engleska književnica Mary Shelly, smatra izvorištem znanstvene fantastike kao žanra.
Analizirajući sve ono što se spomenulo, što je danas fantastika, a sutra možda i stvarnost, te umjetna inteligencija koja postaje prenapredna i preagresivna, kojoj nismo dorasli, te se, kako je prof. naglasio, pojednostavljeno kaže može „oteti kontroli“, a teško da itko zna što se u slijedećoj sekundi može dogoditi svijetu. No, iako se smatramo za pametnu i obrazovanu naciju ne smijemo se zavaravati, možda nečemu ipak nismo dorasli. Sigurno je da nismo dorasli narazličitijim katastrofama, nuklearnim ratovima, epidemijama, udarima asteroida, pa i vanzemaljskoj invazijia, poput filma Rat svjetova, no sve je to danas ipak već lakše zamisliti nego ranije, a vrlo vjerovatno i realizirati.
Gdje je i kakva naša budućnost, znamo li, što i koliko možem učiniti da opstanemo i ostanemo ljudi, normalni ljudi? Sve su to pitanja koje ne valja zanemariti, jer  postoji opravdan strah od nečeg mogućeg, novog, nadolazećeg, neizvjesnog, nepoznatog ....
Zato što za kraj reći do citirati velikog povjesničara i filozofa Voltaira koji je poznat po tezi:Kad Bog ne bi postojao, trebalo bi ga izmisliti!..da, a danas bez sumnje više nego ikada.J.F.

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA