Za projekte razvoja zelene infrastrukture dodijeljene odluke vrijedne 131 milijun eura

Novosti

  • 11.06.2026.

Za projekte razvoja zelene infrastrukture dodijeljene odluke vrijedne 131 milijun eura

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, zajedno s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković, ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Natašom Mikuš Žigman te direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lukom Balenom, danas je uručio 72 Odluke o financiranju predstavnicima jedinica lokalne samouprave za projekte razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. Svečanosti su nazočili i državni tajnik Tonči Glavinić, državne tajnice Sanja Bošnjak, Dunja Magaš i Tanja Radić Lakoš te ravnateljica Irena Križ Šelendić.

„Ovim Odlukama omogućujemo razvoj zelene urbane infrastrukture, čime doprinosimo ostvarenju jednog od temeljnih ciljeva Republike Hrvatske i Europske unije, a to jest klimatski neutralna Europa do 2050. godine. To su naši prioriteti i u tom pravcu realiziramo velik broj projekata“, rekao je ministar Bačić.

Ukupno 72 projekta gradova i općina provodit će se u 18 hrvatskih županija, a obuhvatiti će više od 340.000 stanovnika, koji će dobiti pristup novoj zelenoj infrastrukturi. Planirana je sadnja više od 87.000 stabala i grmova, dok će zahvati ozelenjivanja obuhvatiti više od 330 hektara površina. Projekti će doprinijeti prilagodbi klimatskim promjenama, očuvanju bioraznolikosti i poboljšanju kvalitete života stanovnika.

„Ovi projekti najčešće se povezuju s parkovima, zelenim nasadima, krovovima. Oni itekako obuhvaćaju takve aktivnosti, no njihova je poruka da razvijamo prirodni kapital u našim urbanim cjelinama. Istodobno provodimo mjere koje smanjuju rizik od poplava, ublažavaju posljedice klimatskih promjena te poboljšavaju kvalitetu zraka i života građana“, istaknula je ministrica Vučković.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš-Žigman ustvrdila je da će jedinice lokalne samouprave kroz ove projekte imati priliku ne samo ozeleniti svoje prostore, nego i doprinijeti ostvarenju zelenih ciljeva Hrvatske i Europske unije.

„Kroz provedbu ovih projekata, nadalje će se pospješiti korištenje europskih sredstava i provedba projekata. Hrvatska je u dijelu kohezijske politike na 80 % ugovorenih sredstava, čime se svrstavamo iznad prosjeka Europske unije po ugovorenosti. Mogu istaknuti da smo i prema odobrenim troškovima iznad europskog prosjeka“, rekla je ministrica Mikuš-Žigman.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen dodao je da je cilj projekte uspješno provesti i osigurati građanima kvalitetniji život u ozelenjenim urbanim sredinama.

„Mi smo dosada zajedno s ministarstvima kroz nacionalna sredstva ovakve projekte sufinancirali s 45 milijuna eura, gdje je posađeno oko 145.000 stabala“, dodao je.

Alocirana sredstva premašena tri sata od otvaranja javnog poziva

Podsjetimo, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je poziv „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ 13. listopada 2025. godine, s prvotnom alokacijom 71 milijun eura. Zbog iznimno velikog interesa, alokacija je povećana na 131 milijun eura, čime je omogućeno sufinanciranje dodatnih projektnih prijedloga koji su zadovoljili uvjete Poziva.

Podnošenje projektnih prijedloga započelo je 12. prosinca 2025. u 12 sati putem informacijskog sustava eKohezija, a Poziv je obustavljen istoga dana u 15 sati jer su zaprimljene prijave premašile raspoloživa sredstva.

„U tri sata zaprimili smo 102 zahtjeva, što znači da su jedinice lokalne i područne samouprave itekako prepoznale ovaj projekt i pripremile projektnu dokumentaciju kako bi se mogle prijaviti na naš javni poziv. Izvorna alokacija je bila 71 milijun eura, no kako smo dobili 102 projekta čija ukupna vrijednost dva i pol puta nadilazi izvornu alokaciju, u dogovoru s resornim ministarstvom osigurano je još 60 milijuna eura“, istaknuo je ministar Bačić.

Dodao je kako je rok za dovršetak projekata tijekom 2027. godine, odnosno najkasnije do kraja 2028., dok bi svi ugovori trebali biti potpisani do sredine srpnja.

Projekti razvoja zelene urbane infrastrukture uključuju uređenje postojeće i izgradnju nove zelene infrastrukture na javnim površinama, uređenje okoliša škola, vrtića, bolnica i drugih javnih ustanova, sadnju drveća, grmlja i drugog bilja, mjere za smanjenje urbanih toplinskih otoka, sustave navodnjavanja, fontane, prikupljanje i korištenje oborinskih voda, mjere za smanjenje bujičnih poplava, izgradnju zelenih krovova i fasada, nadstrešnica, pametnih klupa, dekorativne rasvjete te mjere za osiguravanje pristupačnosti. Najviši iznos sredstava koji se može dodijeliti po projektu iznosi 4,5 milijuna eura, a najniži 200.000 eura.

„Naš je cilj osigurati realizaciju projekata i za preostalih 30 jedinica lokalne samouprave koje nisu obuhvaćene ovim paketom financiranja“, zaključio je ministar.

Dodajmo i kako je Poziv „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ nastavak sustavnih aktivnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na području održivog urbanog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama. Naime, Ministarstvo je tijekom 2023. i 2024. godine, kroz sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), financiralo izradu 22 pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama te 90 strategija zelene urbane obnove. Za navedene aktivnosti bilo je osigurano ukupno 25 milijuna eura, čime su stvoreni kvalitetni planski i projektni preduvjeti za provedbu konkretnih ulaganja koja se danas financiraju kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027.

Na taj je način osiguran kontinuitet ulaganja - od strateškog planiranja i pripreme projekata do njihove provedbe na terenu. Ulaganja u zelenu infrastrukturu predstavljaju važan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama, povećanju otpornosti urbanih sredina te stvaranju kvalitetnijeg i zdravijeg životnog okruženja za građane.

Provedbom ovih projekata ne grade se samo ljepši gradovi i naselja, već se stvaraju preduvjeti za održiv razvoj, bolju kvalitetu života i očuvanje prostora za buduće generacije.

Izvor: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

Popunjeno putem JS-a