Na temelju članka 48. stavka 1. točke 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – proč. tekst, 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.), članka 12. stavka 4. Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Grada Biograda na Moru („Službeni glasnik Grada Biograda na Moru“, br. 9/23.), Odluke o raspisivanju i provođenju javnog natječaja radi prodaje nekretnine u Biogradu na Moru (26-2025), KLASA: 944-02/25-01/26, URBROJ: 2198-16-01-25-1 od 08. listopada 2025. godine, i članka 31. stavka 1. točke 6. Statuta Grada Biograda na Moru („Službeni glasnik Grada Biograda na Moru“, br. 8/22.), gradonačelnik Grada Biograda na Moru raspisuje sljedeći

J A V N I   N A T J E Č A J
radi prodaje nekretnine u Biogradu na Moru (26-2025)

1) Javnom natječaju biti će izložena sljedeća nekretnina u k. o. Biograd na Moru:

2) Nekretnina iz točke 1. javnog natječaja u vlasništvu Grada Biograda na Moru predstavlja neizgrađeno zemljište.
3) Nekretnina iz točke 1. javnog natječaja prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji ima sljedeću namjenu: Mv6 (mješovita namjena – pretežito stambena, višestambena gradnja s najviše 6 stanova).
4) Početna kupoprodajna cijena po m2 nekretnine koja je predmet javnog natječaja utvrđena je prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka (broj: 051/2025-ispravak od 03. lipnja 2025. godine), te iznosi 94,00 eura po m2.
Ukupna početna kupoprodajna cijena za nekretninu izloženu javnom natječaju iznosi .....25.850,00 eura.
5) Natjecatelji su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od 30% od početnog iznosa kupoprodajne cijene, koja se uplaćuje u korist proračuna Grada Biograda na Moru broj: HR27 2407 0001 8022 0000 9, model HR68, poziv na broj 7706-OIB.
6) Pravo sudjelovanja u javnom natječaju imaju sve fizičke osobe državljani Republike Hrvatske, te sve pravne osobe koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj. Ostale fizičke i pravne osobe koje ne udovoljavaju navedenim uvjetima mogu sudjelovati na javnom natječaju ukoliko ispunjavaju zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske.
7) Pisana i vlastoručno potpisana ponuda na javni natječaj obavezno mora sadržavati i istoj mora biti priloženo sljedeće:

• osnovni podaci o ponuditelju: ime i prezime, odnosno naziv, adresa prebivališta, odnosno sjedišta, OIB, preslika važeće osobne iskaznice ili putovnice za fizičke osobe, odnosno izvadak iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra za pravne osobe, podatak o kontakt osobi, broj telefona i adresa elektroničke pošte (ukoliko posjeduje),
• oznaku nekretnine za koju se dostavlja ponuda (broj katastarske čestice, zemljišnoknjižni uložak, površina, katastarska općina),
• visina ponuđene cijene (po m2 i ukupna visina ponuđene cijene),
• dokaz o izvršenoj uplati jamčevine,
• potvrda o nepostojanju duga prema Gradu Biogradu na Moru (ne starija od 5 dana od dana objave javnog natječaja),
• potvrde o nepostojanju duga prema trgovačkim društvima kojih je Grad Biograd na Moru osnivač/suosnivač (ne starija od 5 dana od dana objave javnog natječaja):
• KOMUNALAC d. o. o., Biograd na Moru,
• BOŠANA d. o. o., Biograd na Moru,
• PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOGRAD NA MORU d. o. o., Biograd na Moru,
• ISKORAK NOVI PODUZETNIČKI CENTAR d. o. o., Biograd na Moru,
• JANKOLOVICA d. o. o., Biograd na Moru,
• CROATA d. o. o., Biograd na Moru,
• potvrde o nepostojanju duga prema ustanovama čiji je osnivač Grad Biograd na Moru (ne starija od 5 dana od dana objave javnog natječaja):
• ZAVIČAJNI MUZEJ Biograd na Moru,
• GRADSKA KNJIŽNICA Biograd na Moru,
• DJEČJI VRTIĆ Ivana Brlić Mažuranić, Biograd na Moru,
• Agencija za lokalni razvoj SIDRAGA
• Turistička razvojna agencija GNALIĆ,
• potvrda porezne uprave o nepostojanju poreznog duga (ne stariju od 5 dana od dana objave javnog natječaja),
• vlastoručno potpisana izjavu ponuditelja da prihvaća sve uvjete javnog natječaja,
• vlastoručno potpisana izjavu o davanju suglasnosti na javnu objavu natječajnog postupka,
• kratak opis planiranog korištenja nekretnine.

8) Otvaranju ponuda može pristupiti ponuditelj ili njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik uz predočenje valjanog ovlaštenja/punomoći.
9) Nepravodobne i nepotpune ponude neće se razmatrati.
10) Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu, uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete javnog natječaja.
11) U slučaju da pristigne samo jedna ponuda, ista će se smatrati najpovoljnijom ukoliko ponuđena cijena ponude bude jednaka ili viša od početne cijene.
12) U slučaju više pristiglih ponuda sa jednakom cijenom ponude, kao najpovoljnija ponuda smatrat će se ona koja je prije zaprimljena (uz uvjet da je pravodobna i potpuna i da ispunjava i sve ostale uvjete javnog natječaja).
13) Isti ponuditelj može dati samo jednu ponudu, a u slučaju više ponuda istog ponuditelja, valjanom će se smatrati isključivo ponuda sa najvišim iznosom ponuđene kupoprodajne cijene (uz uvjet da su pravodobne i potpune i da ispunjavaju sve ostale uvjete javnog natječaja).
14) Izabranom najpovoljnijem ponuditelju uplaćena jamčevina uračunava se u iznos kupoprodajne cijene, a ostalim ponuditeljima, čije ponude nisu odabrane, jamčevina se vraća u roku od 15 dana od dana okončanja postupka javnog natječaja, i pri tome nema pravo na kamatu od njezine uplate na račun Grada pa do trenutka njene isplate.
Ponuditelj, čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija, a koji naknadno odustane od ponude ili zaključenja ugovora, nema pravo na povrat jamčevine.
Ponuditelj koji je odustao od ponude gubi pravo na povrat jamčevine.
15) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Gradonačelnik Grada Biograda na Moru, a odluka se dostavlja svim ponuditeljima poštom preporučenom pošiljkom ili na drugi dokaziv način.
Na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja može se uložiti prigovor nadležnom tijeku u roku od 8 dana od dana dostave odluke, u pisanom obliku putem Jedinstvenog upravnog odjela Grada Biograda na Moru, predajom neposredno u pisarnici Grada ili putem pošte preporučenom pošiljkom. U postupku preispitivanja, odluka se može izmijeniti, potvrditi ili uloženi prigovor odbiti kao neosnovan, a odluka o prigovoru je konačna.
16) Grad Biograd na Moru zadržava pravo u svako doba bez obrazloženja odustati od prodaje i poništiti javni natječaj ili dio javnog natječaja, te ima pravo ne izabrati niti jednog ponuditelja, u kojem slučaju se javni natječaj poništava, a da pri tome ne odgovara za eventualnu štetu, uz povrat uplaćenih jamčevina svim natjecateljima.
17) Izabrani najpovoljniji ponuditelj dužan je pristupiti zaključenju kupoprodajnog ugovora u roku od 15 dana od konačnosti odluke o izboru.
Ukoliko izabrani najpovoljniji ponuditelj u navedenom roku ne zaključi kupoprodajni ugovor, smatrat će se da je odustao od zaključenja ugovora, te gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.
18) Kupoprodajnu cijenu dužan je izabrani najpovoljniji ponuditelj uplatiti u cijelosti u korist proračuna Grada Biograda na Moru u roku od 15 dana od dana javnobilježničke ovjere kupoprodajnog ugovora.
Nakon izvršene uplate ukupnog iznosa kupoprodajne cijene Gradonačelnik Grada Biograda na Moru izdati će potvrdu o uplati koja predstavlja ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (tabularnu izjavu).
19) Ponude sa svim prilozima iz točke 7) javnog natječaja mogu se predati neposredno u pisarnici Gradske uprave Grada Biograda na Moru, Trg kralja Tomislava 5, ili poslati poštom preporučenom pošiljkom, u zatvorenoj omotnici s naznakom "Ponuda za kupnju nekretnine (26-2025) - ne otvaraj ", na adresu: GRAD BIOGRAD NA MORU, Trg kralja Tomislava 5, 23210 Biograd na Moru, u roku od 15 dana od dana objave obavijesti o ovom natječaju u dnevnom listu.
20) Otvaranje pristiglih pisanih ponuda obavit će Povjerenstvo koje imenuje gradonačelnik Grada Biograda na Moru, u Gradskoj vijećnici Grada Biograda na Moru, Trg kralja Tomislava 5, dana 04. studenoga 2025. godine, s početkom u 13,00 sati.
21) Javni natječaj objavit će se na službenoj mrežnoj stranici Grada Biograda na Moru (www.biogradnamoru.hr), dok će se obavijest o objavi istog objaviti u dnevnom tisku.

KLASA: 944-02/25-01/26
URBROJ: 2198-16-01-25-2
Biograd na Moru, dana 13. listopada 2025. godine

GRAD BIOGRAD NA MORU

GRADONAČELNIK
Ivan Knez, dipl. ing. agr.

Kvaliteta vode u jezerima diljem Europe sve je više ugrožena djelovanjem industrije, poljoprivrede, urbanizacije i klimatskih promjena. Eutrofikacija, onečišćenja i porast temperature vode ugrožavaju bioraznolikost i ekosustave jezera. Projekt SMART – Water, koji je predstavljen u Poduzetničkom inkubatoru u Biogradu na Moru, nastoji uspostaviti zajednički okvir za praćenje i upravljanje kvalitetom kopnenih voda, što zahtijeva prekograničnu suradnju.
S obzirom na to da zagađenje voda ne poznaje granice, potrebno je koordinirano praćenje i upravljanje kvalitetom vode. Projekt će olakšati razmjenu podataka i informacija o kvaliteti vode među zemljama regije, omogućujući učinkovitiju zajedničku borbu protiv prekograničnog i međuregionalnog zagađenja voda.

Moderna tehnologija
SMART – Water donosi inovativan pristup integrirajući različite izvore podataka i modele u jedinstvenu Web GIS platformu za sveobuhvatne i pravovremene podatke o kvaliteti vode.

Neven Cukrov, voditelj projekta s Instituta Ruđer Bošković, pojasnio nam je kako projektom razvijaju rješenja za bolji monitoring jezerskih sustava, korištenjem umjetne inteligencije, te satelita i dronova za daljinska istraživanja.
– Uzorkovanjem na licu mjesta kalibrirat će se tehnologija te postići redoviti nadzor zadanih područja. Moderna tehnologija omogućuje nam rano uočavanje negativnih promjena. Što se tiče samog Vranskog jezera, tamo redovito vršimo ispitivanja, a napisana su i tri doktorata na temu njegove mikrobiologije i svojstava.
Trenutačno radimo kalibraciju prikupljenih podataka, kako bi ono što vidimo satelitom, bolje održavalo stanje na terenu, istaknuo je Cukrov, dok je Silvija Šiljeg, izvanredna profesorica sa Sveučilišta u Zadru, dalje pojasnila kako sudjeluju na istraživanjima na sve tri pilot – lokacije, kao glavni partner u svim radnim paketima.
– Prvenstveno smo usmjereni na prikupljanje podataka i izradu GIS baze, kako bi se uopće mogle raditi analize. Radimo i na metodološkom okviru i smjernicama za bolje upravljanje kopnenim vodama. Sudjelovali smo i u postavljanju senzora za prikupljanje podataka u realnom vremenu te ćemo okupiti na jednoj platformi podatke za sve tri lokacije.
U konačnici, ispitat ćemo i javno mnijenje, rekla je Šiljeg naglasivši kako je prostor samog Vranskog jezera podložan eutrofikaciji te se koristi i za navodnjavanje.
Anja Batina, stručnjakinja je na projektu, koja je in situ radila višeparametarska mjerenja sondama, te analize vode za laboratorijske obrade, kako bi proučila kvalitetu vode u sva tri jezera.
– Na temelju svih parametara, kasnije će se moći, isključivo na temelju satelitskih snimaka, na daljinu procijeniti kvaliteta vode, bez potrebe za uzorkovanjem. Krajnji nam je cilj doći do predikcija koristeći model strojnog učenja, rekla je Batina.

Dragocjena jezera
Irena Rozić, direktorica Parka prirode Hutovo blato, poručila je pak kako je PP važno močvarno stanište. Fokus im je zato Deransko jezero gdje žele kontinuirano vršiti monitoring kvalitete vode, a s tim i održivije upravljati njegovim potencijalima.
– Jezerske su površine posebice ugrožene zbog različitih antropogenih utjecaja te naglih promjenama u vodnom režimu. Stanje ekosustava otežava i prodor saliniteta iz mora. Sve su to izazovi s kojima se susrećemo i mi i naši partneri, kazala je Rozić.
Kopnene vodene površine i močvarna staništa izuzetno su važni za očuvanje biološke raznolikosti. Zahvaljujući obilju vode okruženom krškim brežuljkastim terenom, biološka raznolikost u Vranskom jezeru u Hrvatskoj, Deranskom jezeru u Bosni i Hercegovini te Skadarskom jezeru u Crnoj Gori iznimno je vrijedna.
Kao izvanredna staništa za brojne biljne i životinjske vrste te područja posebne specifičnosti i bioraznolikosti, sva tri jezera i okolna područja proglašena su zaštićenim područjima – Vransko jezero i Deransko jezero kao parkovi prirode, a Skadarsko jezero kao nacionalni park.
Zvjezdan Penezić, prorektor Sveučilišta u Zadru, na kraju je poručio kako je Sveučilište uvijek bilo središte za razmjenu znanja, spajajući sve češće humanističke i prirodne znanosti, kao što je to vidljivo i na ovom projektu.
Utjecaj klimatskih promjena na kvalitetu vode u jezerima, zdravlje ekosustava jezera i ekologiju jezera postaje sve veći stresor za jezera. Bez vode nema života, a potražnja za vodom raste. Međutim, broj onečišćivača također raste, pa je ključno osigurati strogo praćenje kvalitete vode i, u slučaju onečišćenja, omogućiti brzo donošenje odluka nadležnih tijela za upravljanje jezerima.

Izvor: www.Zadarskilist.hr

Na temelju članaka 8. i 9. Pravilnika o uvjetima korištenja Poduzetničkog inkubatora Grada Biograda na Moru („Službeni glasnik Grada Biograda na Moru“, br. 6/20., 8/20. i 11/23.) i članka 40. stavka 1. točke 25. Statuta Grada Biograda na Moru („Službeni glasnik Grada Biograda na Moru“, br. 8/22.), gradonačelnik Grada Biograda na Moru objavljuje sljedeći

J A V N I   P O Z I V
ZA PRIJEM PODUZETNIKA U PODUZETNIČKI INKUBATOR GRADA BIOGRADA NA MORU

(1) Predmet ovog Javnoga poziva je davanje na korištenje (zakup) poslovnog prostora u Poduzetničkom inkubatoru kojim upravlja Grad Biograd na Moru i to kako slijedi:

Navedeni prostori daju se na korištenje (zakup) na razdoblje od 2 (dvije) godine.

Poslovni prostori iz stavka 1. ove točke kod kojih je naznačen predviđeni datum ulaska u poslovni prostor u trenutku raspisivanja ovog javnog poziva zauzeti su određenim korisnicima, te je ulazak u iste ovisno o rezultatima ovog poziva planiran od naznačenog datuma.

(2) Kandidati za prijem u Poduzetnički inkubator mogu biti:

1. Poduzetnici
   - fizička osoba koja obavlja poslovnu djelatnost, bilo kao obrtnik ili u formi slobodnog zanimanja;
   - pravna osoba osnovana radi obavljanja gospodarske djelatnosti;
2. Poduzetničke potporne institucije;
3. Institucije, ustanove i poduzeća osnovane od strane države, regionalne i lokalne samouprave, koje na bilo koji način pomažu poduzetnicima;
4. Udruge;
5. Razna poduzetnička udruženja.

Postojanje navedenih kriterija kandidat dokazuje opisom svog poslovnog pothvata u Zahtjevu za prijem u Poduzetnički inkubator Grada Biograda na Moru.

(3) Pored minimalnih kriterija iz točke 2. ovog Javnog poziva, kojima kandidati moraju udovoljavati, dodatno će se vrednovati prijavitelji na slijedeći način:

*bodovi iz kriterija 5 se mogu zbrajati
* ukoliko se dogodi da bude jednaki broj bodova, tada se uzima u obzir vrijeme slanja prijave Zahtjeva za prijem.

(4) Neće se razmatrati prijave kandidata:

• koji su u postupku predstečajne nagodbe, stečaja ili postupku likvidacije,
• koji rade s tehnologijama koje zagađuju okoliš,
• koji se bave proizvodnjom, distribucijom i prodajom oružja, alkoholnih proizvoda ili duhanskih proizvoda,
• koji bi svojom djelatnošću (bukom i slično) remetili poslovanje ostalih korisnika,
• čija je djelatnost protivna zakonu, posebnim propisima i moralu društva ili čija djelatnost ruši ugled Grada Biograda na Moru,
• koji imaju dugovanja prema Gradu Biogradu na Moru i tvrtkama u su/vlasništvu Grada Biograda na Moru (Bošana d. o. o. i Komunalac d. o. o.).

(5) Visina zakupnine poslovnog prostora u Poduzetničkom inkubatoru Biograd na Moru koji je predmet ovog Javnog poziva određuje se kako slijedi:

• Proizvodno-skladišni prostor 19,00 EUR/m2 (bez PDV-a)
• Uredski prostor 15,00 EUR/m2 (bez PDV-a)

Korištenje čajne kuhinje, besplatno korištenje konferencijske dvorane 1 puta mjesečno, te usluga: pristup internetu, nadzor nad ulazom u objekt, pružanje informacija posjetiteljima, briga o sigurnosti prostora, parkiranje za zaposlenike, poslovne partnere i posjetitelje tijekom radnog vremena Poduzetničkog inkubatora uključeno je u navedenu cijenu.

(6) Standardni paket usluga koje pruža Grad Biograd na Moru uključuje:

• korištenje dodijeljenog prostora;
• registracija sjedišta na adresi inkubatora;
• parking;
• korištenje čajne kuhinje;
• korištenje prostora za sastanke/konferencijske sale;
• korištenje coworking prostora
• usluge umrežavanja s drugim poduzetnicima, investitorima ili potpornim institucijama;

Coworking prostor (opremljen sa radnim stolicama i stolovima), koristi se kao prostor namijenjen fizičkim i pravnim osobama koje povremeno imaju potrebu za opremljenim radnim prostorom.
Cijena usluga iz standardnog paketa definirana je Cjenikom usluga Poduzetničkog inkubatora Grada Biograda na Moru kojeg donosi gradonačelnik Grada Biograda na Moru i objavljuje se na mrežnoj stranici www.biogradnamoru.hr i www.poduzetnicki-inkubator-biograd.hr.

(7) Pored naknade za korištenje poslovnog prostora, te usluga iz prethodnoga stavka, poduzetnici snose troškove za toplinsku i električnu energiju, potrošnju vode, komunalne usluge i ostala davanja u skladu s važećim propisima (režijski troškovi).

Troškove iz prethodnog stavka (režijske troškove) korisnici snose za prostor koji im je dodijeljen na korištenje, te za zajedničke dijelove zgrade sukladno kriterijima određenim Cjenikom.

Za naknadu za korištenje poslovnog prostora i režijske troškove poduzetnicima će se mjesečno ispostavljati račun.

(8) Zahtjevi za prijem u Poduzetnički inkubator Grada Biograda na Moru zaprimaju se temeljem ovog poziva koji Grad Biograd na Moru objavljuje na službenoj mrežnoj stranici www.biogradnamoru.hr i www.poduzetnicki-inkubator-biograd.hr

Zahtjev se podnosi na obrascima Zahtjev za prijem u Poduzetnički inkubator Grada Biograda na Moru koji je dostupan na službenoj mrežnoj stranici Grada Biograda na Moru i Poduzetničkog inkubatora.
Uz ispunjeni obrazac obvezno se prilaže i tražena dokumentacija. Dokumentacija se stavlja u prilog prijavnom obrascu redoslijedom kako je navedeno u točki 9. ovog javnog poziva.

Prijava se podnosi u roku od 8 (osam) dana od dana objave Javnog poziva na službenoj mrežnoj stranici Grada Biograda na Moru (www.biogradnamoru.hr), poštom preporučenom pošiljkom ili osobno predajom u pisarnicu Grada Biograda na Moru, Trg kralja Tomislava 5, 23210 Biograd na Moru, u zatvorenoj omotnici na adresu:

GRAD BIOGRAD NA MORU
Trg kralja Tomislava 5, 23210 Biograd na Moru
„Prijava na Javni poziv za prijem poduzetnika u
Poduzetnički inkubator Grada Biograda na Moru“ (2025) - NE OTVARATI

Prijave se obrađuju prema redoslijedu zaprimanja.
Kandidat za prijem u Poduzetnički inkubator može podnijeti samo jedan Zahtjev za prijem u Poduzetnički inkubator Grada Biograda na Moru.

(9) Pri popunjavanju obrazaca prijave kandidati imaju mogućnost koristiti stručnu podršku inkubatora. Preporuka je da kandidati kontaktiraju stručne službe inkubatora koje će im pružiti temeljne smjernice.

Potrebna dokumentacija je:

• Zahtjev za prijem Poduzetničkog inkubatora Grada Biograda na Moru (na propisanom obrascu)
• kopija osobne iskaznice osobe ovlaštene za zastupanje prijavitelja (zakonskog zastupnika),
• dokaz o registraciji - izvod/rješenje iz odgovarajućeg registra
• potvrdu porezne uprave o nepostojanju dospjelih poreznih obveza (ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva)
• potvrdu o nepostojanju duga prema Gradu Biogradu na Moru (ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva)
• potvrdu o nepostojanju duga prema trgovačkom društvu Komunalac d. o. o., Biograd na Moru (u suvlasništvu Grada Biograda na Moru) (ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva)
• potvrdu o nepostojanju dugovanja prema trgovačkom društvu Bošana d. o. o., Biograd na Moru (u vlasništvu Grada Biograda na Moru) (ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva).

Ako se tijekom obrade pristiglih prijava ukaže potreba za dostavom dodatnih podataka ili dokumentacije, Povjerenstvo ima pravo od nositelja prijave zahtijevati dostavu istog.

Na temelju zaprimljene dokumentacije Povjerenstvo, sastavljeno od 5 (pet) članova koje imenuje gradonačelnik Grada Biograda na Moru, procjenjuje ispunjava li kandidat sve kriterije za prijem u inkubator te ih boduje sukladno kriterijima iz točke 3. ovog javnog poziva.
Na temelju procjene Povjerenstva i prijedloga odluke o prijemu kandidata u inkubator, gradonačelnik Grada Biograda na Moru donosi Odluku o prijemu kandidata u inkubator, te sklapa s odabranim kandidatom Ugovor o korištenju poslovnog prostora.
Odluka gradonačelnika Grada Biograda na Moru je konačna.

(10) Za uređenje ostalih uvjeta i odnosa koji nisu sadržani u ovom Javnom pozivu primjenjuje se Pravilnik o uvjetima korištenja Poduzetničkog inkubatora koji je sastavni dio ovog Javnog poziva, te druge odluke i akti Poduzetničkog inkubatora Grada Biograda na Moru, te zakonski propisi.

(11) Propisane obrasce za prijem u poslovni prostor Poduzetničkog inkubatora Grada Biograda na Moru zainteresirani poduzetnici mogu preuzeti na mrežnoj stranici www.biogradnamoru.hr i www.poduzetnicki-inkubator-biograd.hr .

(12) Javni poziv je otvoren do isteka roka iz točke 8. ovog Javnog poziva.

KLASA: 372-01/25-02/01
URBROJ: 2198-16-01-25-1
Biograd na Moru, dana 06. listopada 2025. godine

GRAD BIOGRAD NA MORU

GRADONAČELNIK:
Ivan Knez, dipl. ing. agr.

Razdoblje savjetovanja (početak i završetak) od 7. listopada 2025. godine do 15. listopada 2025. godine

Grad Biograd svrstava se među najrazvijenija turistička središta Zadarske županije, a istovremeno je jedan od hrvatskih gradova koji se ističu uspješnim povlačenjem sredstava iz fondova EU, što je rezultiralo društvenim i gospodarskim procvatom.

Trenutačno je Grad Biograd partner u projektima ukupne vrijednosti oko 55 milijuna eura, sufinanciranim iz nacionalnih i sredstava EU. Grad ulaže značajne napore u realizaciju projekata koji imaju ključnu ulogu u daljnjem razvoju, unapređenju infrastrukture i podizanju kvalitete života svojih građana. Velika pažnja posvećuje se projektima zaštite okoliša i održivog razvoja.

Grad aktivno provodi mjere gospodarenja otpadom te ulaže u projekte energetske učinkovitosti, poput modernizacije rasvjete i korištenja obnovljivih izvora energije.

Novčana pomoć za novorođene

Projekti kojima se možemo pohvaliti i koji su u realizaciji su rekonstrukcija Dječjeg vrtića Kosa zapad, Interpretacijski centar “Blago potopljenog broda Gnalić”, sortirnica, sanacija odlagališta “Baštijunski brig”, rekonstrukcija i opremanje zgrade Kulturno-umjetničkog centra, izgradnja novih zelenih površina i parkova, CITYMOVE, Zaželi BNM, opremanje dječjih igrališta, rekonstrukcija mulova i gatova te sustav videonadzora prometa.

Projekti koji su u realizaciji i od izrazitog značaja, a na kojima je Grad partner, uključuju rekonstrukciju i nadogradnju Osnovne škole, Veteranski centar, uvođenje novih usluga u Specijalnoj bolnici za ortopediju, izgradnju doma za starije i nemoćne, izgradnju elektrane na zgradama Gradske knjižnice i Poduzetničkog inkubatora, dnevni boravak za djecu s posebnim potrebama, stanove za djecu s posebnim potrebama, rekonstrukciju gatova u uvali Jaz, energetsku obnovu Srednje škole te izgradnju i opremanje nove luke.

Projekti koji su završeni, a sufinancirani iz nacionalnih i fondova EU, uključuju Poduzetnički inkubator, Reciklažno dvorište, Tržnicu i Ribarnicu, BIOSFERU te TIC, ukupne vrijednosti 15 milijuna eura, kao i ostale projekte (Europa za građani, Erasmus, prekogranični projekti) u vrijednosti od 1,5 milijuna eura.

Jedan smo od samo devet hrvatskih gradova s pozitivnim prirodnim prirastom, a bilježimo i porast broja učenika. Sve što smo postigli rezultat je kvalitetne demografske politike koju provodimo iz godine u godinu.

Grad Biograd daje novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta: za prvo dijete 1000 eura, za drugo 2000 eura, za treće 5000 eura, a za četvrto 10.000 eura. Stipendije za studente iznose 200 eura mjesečno, maturanti dobivaju jednokratnu pomoć od 200 eura, a školarci po 200 eura za nabavu radnog materijala. Sufinanciramo troškove stanovanja podstanarima, troškove prijevoza osoba s invaliditetom, uskrsnice i božićnice, koje spadaju među najveće u Hrvatskoj. Također, sufinanciramo troškove potpomognute oplodnje, dopunsko zdravstveno osiguranje te omogućujemo besplatan dječji vrtić.

Biograd je pokazatelj da su temelj dobrih demografskih rezultata prije svega sigurna radna mjesta, pristojne plaće i dobar životni standard mladih obitelji.

Dom za starije i nemoćne

 

Dugoročan i održiv razvoj

Prepoznali smo važnost obitelji kao jezgre društva i nastojimo im omogućiti ostvarenje kvalitetnog života i standarda. Stvarajući uvjete za pozitivan prirodni prirast, dali smo zeleno svjetlo hrvatskoj demografiji.

Grad Biograd svojim strateškim projektima jasno pokazuje da je usmjeren na dugoročan i održiv razvoj, u kojem se spajaju tradicija, suvremeni standardi i vizija budućnosti. Upravo ti projekti i mjere čine temelj Biograda kao modernog, dinamičnog i za život idealnog grada u srcu Jadrana.

Veteranski centar

Izvor: Jutarnji.hr

Pobjednike osmog izbora za Najbolji grad proglasit ćemo na posebnoj svečanosti koja će se održati u prosincu

U svakoj od tri skupine u koje su gradovi podijeljeni s obzirom na veličinu po jedan je trostruki pobjednik prema kvaliteti života. Krk je mali grad koji je u ovoj kategoriji proglašen najboljim 2019., 2020. i 2021., a ostalih su godina pobjeđivali Novigrad, Rab i Bakar pa je nagrada svaki put otišla na obalu Jadrana. Rekorder među srednjim gradovima je Poreč, Rovinj je slavio dva puta, a Sveta Nedelja 2022. godine. Veliki grad s tri pobjede je Varaždin, koji je slavio zbog pokazatelja za 2021., 2022. i 2023. godinu. Među ostalim pobjednicima su Dubrovnik, Zagreb i Čakovec.

Većina dosadašnjih pobjednika plasirala se i u završnicu ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u kategoriji kvalitete života. Osim njih, u konkurenciji za najbolje gradove po kvaliteti života su još Samobor među velikima, Solin i Zaprešić među srednjima te Biograd na Moru, Hvar i Nin među malim hrvatskim gradovima.

Kako bi se izračunalo koji su ove godine najbolji gradovi, korišteno je čak 29 pokazatelja. Riječ je, među ostalim, o udjelu proračunskih izdvajanja za zaštitu okoliša, kulturu, gospodarenje otpadom i sport, prosječnom dohotku po stanovniku, izdvajanju za stipendije i školarine, broju učitelja i odgojitelja, prosječnoj zaposlenosti i nezaposlenosti, broju obrtnika i visokoobrazovanih građana. Ukratko, osim financijskih, ekonomskih i komunalnih pokazatelja, u izračun najboljih gradova po kvaliteti života uzimaju se i podaci iz demografije i razvojne politike.

MALI GRADOVI

Bakar
Mali grad koji je prošle godine odnio pobjedu i u kategoriji kvalitete života i za najveće poboljšanje kvalitete života ponovno je u finalu. Prema broju zaposlenih je na trećem mjestu (520 zaposlenih na tisuću stanovnika), dok prosječni dohodak po stanovniku iznosi 5793 eura, što ga svrstava među najboljih 10 u kategoriji gradova do 10 tisuća stanovnika. Prosječni izvorni prihodi po stanovniku iznose 1017 eura, a ukupni prihodi pokrivaju čak 117 posto rashoda, što dodatno potvrđuje financijsku stabilnost. Grad nije zadužen, a prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Udjel subvencija u proračunu iznosi 1,66 posto, dok udjel izdvajanja za bruto plaće iznosi 11 posto. Bakar za zaštitu okoliša izdvaja 14,28 posto proračuna, a za sport 7,8 posto.

Biograd na Moru
Biograd na Moru ističe se prema pokazateljima vezanim uz okoliš – od svih malih gradova, u tom se primorskom gradiću najviše sredstava iz proračuna izdvaja za zaštitu okoliša (21 posto) i za gospodarenje otpadom (16 posto). Među najboljih deset je i po broju zaposlenih (428 na tisuću stanovnika) i po broju obrtnika (66 na tisuću stanovnika). I po izdacima za obrazovanje prednjači među malim gradovima, s 30,6 eura po stanovniku, dok prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Demografski pokazatelji također su povoljni – indeks općeg kretanja stanovništva je 103,44 posto, a prosječni vitalni indeks iznosi 83,63 posto.

Hvar
Najveći grad na istoimenom otoku treći je po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (1204 eura) i nije zadužen, dok udjel poreznih prihoda u ukupnim prihodima iznosi 56 posto, a prosječna stopa poreza na dohodak 25 posto. Hvar prednjači kada je riječ o obrtništvu, sa 124 obrtnika na tisuću stanovnika najbolji je među malim gradovima. Efikasnost gradske uprave iznosi 37,53 eura ukupnih prihoda po zaposlenom. Grad također ulaže u obrazovanje i kulturu: po iznosu stipendija i školarina drugi je u top tri s 25,78 eura po stanovniku, dok je po broju visokoobrazovanih stanovnika sedmi u kategoriji koja obuhvaća 70 gradova jer je svaka peta osoba završila fakultet. Izdvajanja za kulturu čine 13,77 posto proračuna.

Krk
Trostruki pobjednik u kategoriji malih gradova koji se mogu pohvaliti dobrom kvalitetom života i ove je godine u finalu. Krk vodi po indeksu općeg kretanja stanovništva sa 109,36 posto, a među najboljih pet je po broju obrtnika (72 obrtnika na tisuću stanovnika). Na šestom je mjestu po prosječnom dohotku po stanovniku (6102 eura) i po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (1053 eura). Stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi iznosi 11 posto, čime je Krk u top pet malih gradova u Hrvatskoj. U tom je gradu zaposleno 407, a nezaposleni 14 ljudi na tisuću stanovnika. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Obrtnici su snažno zastupljeni, sa 72 obrtnika na tisuću stanovnika (5. mjesto), a bruto plaća po zaposlenom u gradskoj upravi iznosi 18.387 eura. Krk je sedmi prema prosječnom vitalnom indeksu (68 posto), a izdvajanja za stipendije i školarine iznose 14,65 eura po stanovniku.

Nin
Nin pokazuje snažne rezultate u više važnih područja koja potvrđuju kvalitetu života i učinkovitost upravljanja. Grad je među najboljih pet po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (1171 euro) i nije zadužen, a prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Efikasnost gradske uprave svrstava Nin na peto mjesto, s prosjekom od 47,21 eura ukupnih prihoda po zaposlenom. Obrazovni sustav je dobro organiziran – grad zauzima sedmo mjesto po broju odgojitelja u vrtićima jer svaki od njih brine za četvero djece, dok su s obzirom na broj učitelja u školama na je šestom mjestu (4,68 učenika po učitelju). Grad značajno doprinosi očuvanju okoliša, s 15,64 posto proračuna izdvojenog za zaštitu okoliša. Demografski pokazatelji potvrđuju njegov rast i privlačnost – Nin ima drugi po veličini indeks općeg kretanja stanovništva (109,12 posto).

SREDNJI GRADOVI

Poreč
Trostruki pobjednik među srednjim gradovima i ovog puta ima visoke rezultate. Poreč je na prvom mjestu sa 70 obrtnika na tisuću stanovnika, dok je općenito među najbolja tri prema broju zaposlenih (450 na tisuću stanovnika). Prosječni dohodak po stanovniku iznosi 6391 euro, a prosječni izvorni prihodi 1009 eura po stanovniku. Ovaj istarski grad je na četvrtom mjestu po prosječnoj stopi poreza na dohodak od 25 posto, dok subvencije čine 1,87 posto proračuna. Obrazovni sektor također je dobro pokriven: Poreč je treći po broju odgojitelja u vrtićima (4,44 djece po odgojitelju) i peti po broju učitelja u školama (7,8 učenika po učitelju). Grad ulaže 44 posto proračuna u obrazovanje, socijalnu politiku i mlade te dodatnih 6,5 posto za sport. Svaka peta osoba je visokoobrazovana, a po svakom stanovniku se izdvaja 7,7 eura za stipendije i školarine. Indeks općeg kretanja stanovništva u Poreču je a 105 posto, a vitalni indeks 81 posto. Stopa siromaštva iznosi 12 posto.

Rovinj
Rovinj se ističe visokom gospodarskom aktivnošću i kvalitetom života svojih stanovnika. Grad je treći po prosječnom dohotku po stanovniku (6593 eura) i drugi po prosječnim izvornim prihodima (1072 eura), a nije zadužen. Stopa siromaštva iznosi 13 posto, prosječan broj nezaposlenih 12 na tisuću stanovnika, a zaposlenih 396 osoba na tisuću stanovnika. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Obrtnici su dobro zastupljeni pa je Rovinj na drugom mjestu sa 62 na tisuću stanovnika. Bruto plaća po zaposlenom u gradskoj upravi iznosi čak 29.001 eura, što je drugi najveći iznos među srednjim gradovima. Rovinj izdvaja 41 posto proračunskih sredstava za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade te 7 posto za sport. Za stipendije i školarine izdvaja se 8,61 euro po stanovniku, a grad je ujedno peti po broju visokoobrazovanih stanovnika s prosjekom od svakog 4,6 građana koji spada u tu kategoriju. Svaki odgojitelj u vrtiću brine o petero djece. Indeks općeg kretanja stanovništva je 97,3 posto.

Solin
Pokazatelji u ovoj kategoriji su dobri i u dalmatinskom srednjem gradu koji se posebno ističe po visokim demografskim i socijalnim rezultatima. Grad je najbolji po prosječnom vitalnom indeksu (117 posto) i po indeksu starenja (89 posto), dok je treći po indeksu općeg kretanja stanovništva (104 posto). Solin nije zadužen, a stopa siromaštva iznosi 12 posto. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto, a udjel poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima iznosi 50 posto. Solin je drugi po udjelu subvencija u proračunu (5,07 posto), izdvajanjima za sport (9,35 posto) te iznosu usmjerenom u sufinanciranje prijevoza (3,94 posto proračuna). Izdvajanja za stipendije i školarine iznose 9,46 eura po stanovniku, a po udjelu visokoobrazovanih stanovnika među deset najboljih jer je svaka 5,31 osoba završila studij. Za gospodarenje otpadom ovaj grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji odvaja 2,31 posto proračuna.

Sveta Nedelja
Najbolji srednji grad u 2022. po kvalitetu života i ovog je puta najbolji po brojnim kriterijima. Sveta Nedelja ima najveći prosječni dohodak po stanovniku (7254 eura), najbolji je po broju zaposlenih na tisuću stanovnika (506) te po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima (67 posto) i prosječnoj stopi poreza na dohodak (23 posto). Grad u Zagrebačkoj županiji daje i najveću porodiljnu naknadu po novorođenom djetetu (869 eura) te je i indeks općeg kretanja stanovništva (106 posto) najbolji. Index starenja iznosi 126,31 posto, a prosječni vitalni indeks 79 posto pa je po oba kriterija među najboljih deset. Nezaposlenih je 13 na tisuću stanovnika, a pokrivenost rashoda ukupnim prihodima iznosi 106 posto. Grad 37 posto proračunskih sredstava ulaže u obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, 11 posto odlazi na bruto plaće zaposlenika u gradskoj upravi, 11 posto u kulturu i 0,86 posto sufinanciranje prijevoza (0,86 posto).

Zaprešić
I Zaprešić se može pohvaliti dobrim brojkama. Grad je drugi po prosječnom dohotku po stanovniku (6967 eura) i među deset najboljih srednjih gradova po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (641 euro), a nije zadužen. Stopa siromaštva iznosi 10 posto, dok je prosječan broj nezaposlenih 11 na tisuću stanovnika. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Bruto plaća po zaposlenom u gradskoj upravi iznosi 18.159 eura. Izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade čine 34 posto proračuna, a ujedno taj grad podno zapadne strane Medvednice prednjači po izdvajanjima za sufinanciranje prijevoza (4,85 posto sredstava iz proračuna). Među najbolja tri grada s između 10 tisuća i 35 tisuća stanovnika je i po broju visokoobrazovanih (svaka 4,24 osoba). Indeks općeg kretanja stanovništva iznosi 96,36 posto, a prosječni vitalni indeks je 77,05 posto, pa je Zaprešić po oba kriterija u top deset srednjih gradova.

VELIKI GRADOVI

Čakovec
Najbolji veliki grad po kvaliteti života 2020., prema najnovijim rezultatima posebno se ističe drugim mjestom po prosječnom broju zaposlenih, sa 613 zaposlenih na tisuću stanovnika. Grad je također na drugom mjestu po izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade, za što se izdvaja čak 54,45 posto proračuna, te po indeksu općeg kretanja stanovništva (100,32 posto) i prosječnom vitalnom indeksu (84,91 posto). Prosječna stopa poreza na dohodak u Čakovcu je 25 posto, a bruto plaća zaposlenog u gradskoj upravi je 18.445 eura. Iz proračuna izdvajaju 7,27 posto sredstava za kulturu, 18,71 posto za usluge unapređenja stanovanja i zajednice, a 0,11 posto proračuna koristi se za sufinanciranje cijene prijevoza. Čakovčani su četvrti po iznosu stipendija i školarina jer se u tu svrhu troši 9,29 eura po stanovniku, a u školama na jednog učitelja dolazi 9,61 učenik. Indeks starenja u ovom gradu iznosi 135,08 posto.

Dubrovnik
Grad proglašen najboljim po kvaliteti života na prvom proglašenju najboljih gradova ovaj se put ističe po izdvajanjima za kulturu (17,54 posto proračuna) te po najnižoj stopi siromaštva (8 posto stanovnika). Grad postiže visoka mjesta i u drugim pokazateljima: drugi je po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (967 eura) i po broju obrtnika (54 na tisuću stanovnika), a treći po udjelu visoko obrazovanih stanovnika (svaka 3,39 osoba) te po izdvajanjima za sufinanciranje cijene prijevoza (0,41 posto proračuna). Dubrovnik za bruto plaće izdvaja 27,78 posto, za zaštitu okoliša 5,09 posto, za gospodarenje otpadom 2,49 posto proračuna, a za sport 6,55 posto proračuna. Za stipendije i školarine daje 7,94 eura po stanovniku, a na svakog učitelja dolazi devet učenika. U tom je gradu prosječno zaposleno 440 od tisuću stanovnika, a prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. Grad na jugu Dalmacije je u top pet po indeksu općeg kretanja stanovništva (98,08 posto) i po prosječnom vitalnom indeksu (76,55 posto), dok ga indeks starenja od 150 posto svrstava na osmo mjesto u ovoj kategoriji.

Samobor
Samobor se među velikim gradovima može pohvaliti prvim mjestom po dva pokazatelja – udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima, koji iznosi 57 posto, te po indeksu općeg kretanja stanovništva od 101,58 posto. Grad je drugi po prosječnom dohotku (7270 eura po stanovniku), po stopi poreza na dohodak (22,5 posto) te po udjelu izdvajanja za bruto plaće gradskih službenika u rashodima (22,71 posto proračuna). Visoko je pozicioniran i po porodiljnim naknadama jer one iznose 635,77 eura po novorođenom djetetu. Prosječni izvorni prihodi po stanovniku u Samoboru su 659 eura, stopa siromaštva je 14 posto, a nezaposlenih je 16 na tisuću stanovnika. Sedmi je od ukupno 24 velika grada po broju obrtnika (34 na tisuću stanovnika), a prosječno je svaka 4,6 osoba visokoobrazovana. Ovaj grad u Središnjoj Hrvatskoj ima indeks starenja 139,85 posto, a prosječni vitalni indeks 65,8 posto.

Varaždin
Trostruki pobjednik, koji je i prošle godine bio najbolji veliki grad po kvaliteti života, ima najveći prosjek broja zaposlenih na tisuću stanovnika (669), a prvi je na ljestvici i po bruto plaći po zaposlenom u gradskoj upravi (37.740,6 eura). Varaždin je i veliki grad koji najviše izdvaja za zaštitu okoliša (14 posto proračuna) i gospodarenje otpadom (9,5 posto proračuna), dok je drugi po izdvajanjima za sport s 12 posto proračunskih sredstava. Za stipendije i školarine izdvaja se 10,71 euro po stanovniku, a svaka četvrta osoba je visokoobrazovana. Na tisuću stanovnika dolaze 32 obrtnika, a svaki odgojitelj u vrtiću u prosjeku o 5,57 djece. Dobar položaj Varaždina potvrđuje i treće mjesto po prosječnom dohotku (6799 eura) te izvorni prihodi od 685 eura po stanovniku. Stopa siromaštva iznosi 10 posto, a nezaposleno je 13 od tisuću stanovnika. Uz to, nije zadužen, udio subvencija u proračunu je 1,39 posto, a porezni prihodi čine 48 posto proračuna. Varaždin je među prvih pet velikih gradova i po efikasnosti gradske uprave te izdvajanju za njihove plaće. Indeks općeg kretanja stanovništva je 96 posto.

Zagreb
Glavni grad Hrvatske, koji je 2019. odnio pobjedu u ovoj kategoriji, sada drži vodeće pozicije po nekoliko kriterija – najvećem prosječnom dohotku po stanovniku (7767 eura), prosječnim izvornim prihodima od 1049 eura po stanovniku, a najbolji je i po tome što je svaka treća osoba koja živi u Zagrebu visokoobrazovana. Uz to, grad je drugi po bruto plaći po zaposlenom u gradskoj upravi, koja iznosi 20.670,33 eura, kao i po izdvajanjima za zaštitu okoliša (9,2 posto proračuna) te po izdvajanjima za sufinanciranje cijene prijevoza (0,62 posto). Za stipendije i školarine se izdvaja 6,94 eura po stanovniku. Zagreb na tisuću stanovnika ima 486 zaposlenih i 15 nezaposlenih, a stopa siromaštva iznosi 10 posto. U gornjem dijelu ljestvice je i prema drugim pokazateljima: sedmi je po pokrivenosti rashoda prihodima (104 posto), a peti po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima (48 posto) te po broju odgojitelja u vrtićima (5,37 djece po odgojitelju). Indeks starenja je 137,2 posto.

(Vedran Marjanović/Jutarnji list)

Izvor: gradonačelnik.hr

Temeljem članka 22. Odluke o kriterijima i mjerilima za kupnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje („Službeni glasnik Grada Biograda na Moru", broj 3/2025.), Povjerenstvo za provedbu natječaja za kupnju stana iz Programa POS dana 01. listopada 2025. godine o b j a v l j u j e

PRIJEDLOG LISTE REDA PRVENSTVA
PO JAVNOM NATJEČAJU ZA KUPNJU STANJA IZ PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE (POS) KLASA: 370-02/25-02/01, URBROJ:2198-16-01-25-2 OD 31. OŽUJKA 2025. GODINE

PRIJEDLOG LISTE REDA PRVENSTVA.PDF

Povjerenstvo za provedbu natječaja za kupnju stana iz Programa POS-a

Temeljem članka 22. Odluke o kriterijima i mjerilima za kupnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje („Službeni glasnik Grada Biograda na Moru", broj 3/2025.), Povjerenstvo za provedbu natječaja za kupnju stana iz Programa POS dana 01. listopada 2025. godine o b j a v l j u j e

PRIJEDLOG LISTE REDA PRVENSTVA
PO JAVNOM NATJEČAJU ZA KUPNJU STANJA IZ PROGRAMA DRUŠTVENO POTICANE STANOGRADNJE (POS) KLASA: 370-02/25-02/01, URBROJ:2198-16-01-25-2 OD 31. OŽUJKA 2025. GODINE

PRIJEDLOG LISTE REDA PRVENSTVA.PDF

Povjerenstvo za provedbu natječaja za kupnju stana iz Programa POS-a

Razdoblje savjetovanja (početak i završetak) od 30. rujna 2025. godine do 30. listopada 2025. godine